U ovom tekstu pokušaću da objasnim razliku između SATA i SAS diskova.

Naziv SATA označava Serial Advanced Technology Attachment, a naziv SAS označava Serial Attached SCSI (SCSI označava Small Computer System Interface, obično nazivan „scuzzy“ – skazi). Postoje dva tipa interfejsa koja se koriste za prenos podataka na i sa hard diska.

Jednostavnim jezikom rečeno, to su konektori koji spajaju matičnu ploču servera sa hard diskovima.

Iako se SATA i SAS odnose na interfejs za prenos podataka, ti nazivi se koriste da opišu dva tipa hard diskova. Važno je primijetiti da u ovom tekstu opisujem tradicionalne hard diskove za razliku od SSD koji u ovom tekstu nisu uzeti u obzir.

Obično, najzastupljeniji format za SATA diskove je 7.2K, dok su za SAS diskove zastupljeni tipovi 10K i 15K. „K“ se odnosi na brzinu na kojoj se ploče hard diska vrte.

Osnovna razlika između njih je da su SAS diskovi brži i pouzdaniji od SATA diskova.

Najbolja mjera za brzinu hard diskova je IOPS (Inputs Outputs Per Second) što predstavlja količinu podataka koji mogu biti upisani ili pročitani sa diska. U industriji diskova je prihvaćen prosjek od 7.2K za SATA diskove i on iznosi 80 IOPS, dok je za 10K ponuđen približno 120 IOPS, a za 15K se taj prosjek proteže do 180 IOPS. To su prosjeci bazirani na mjerenjima pri niskim do intenzivnim opterećenjima.

SAS diskovi se obićno koriste za složenije i zahtjevne računarske sisteme gdje je visoka brzina i visoka pouzdanost krucijalna kao što je slučaj kod bankarskih transakcija ili e-komerca.

SATA diskovi se obićno koriste kod desktop računara za korisnike sa manje zahtjevnim potrebama kao što su pohrana podataka i bekapi.

SAS diskovi su pouzdaniji od SATA diskova. U industriji diskova su prihvaćeni prosjeci trajanja diska, i za SAS diskove je to 1.2 miliona sati u odnosu na 700000 sati za SATA diskove.

Očigledna je razlika i iz perspektive izgleda podatkovnih (data) kablova. Dužina SATA kablova je ograničena na 1 metar, a podijeljeni su na dva dijela: podatkovni i napojni. SAS kablovi mogu biti dugački i do 10 metara, a podatkovni i napojni dio nisu razdvojeni, dakle dolaze u istom kablu.

Sa stanovišta kapaciteta, SATA diskovi pružaju veći kapacitet. 3TB SATA diskovi nisu rijetkost, a dostupni su i 8TB diskovi koji se nude u 3.5 inčnom formatu. Općenito su najisplativiji diskovi u opsegu od 1TB do 3TB. S druge strane, SAS diskovi su dostupni u kapacitetu do 900GB iako su najzastupljenije konfiguracije od 450GB do 500GB.

DRES – Data Recovery Enterprise Solutions je firma koja pruža usluge spašavanja podataka sa SAS diskova. Posjedujemo najnoviju opremu „PC-3000 SAS/SCSI Professional System“ za spašavanje podataka sa oštećenih hard diskova sa SAS i SCSI baziranim interfejsima za kapacitete od 18GB do 2TB za fajl sisteme FAT, exFAT, NTFS, EXT2/3/4, HFS+, UFS1/2, XFS, ReiserFS, VMFS i za VMDK ili VHD virtualne imidže.

Pripremio: Dženan Bureković dipl.ing.el.